Laptop (eng. laptop) ili noutbuk (eng. notebook) jeste računar relativno malih dimenzija koji se može bez problema prenositi i koji obično teži do tri kilograma. Laptop je stariji termin koji je predstavljen 1983.
godine. U prevodu sa engleskog ime znači „na kolenima“, tj. računar
koji se drži na kolenima. Noutbuk je malo noviji naziv predstavljen 1989. godine. Laptop se obično napaja pomoću baterije ili spoljašnjeg AC/DC adaptera koji istovremeno puni bateriju. Laptop računari mogu imati iste mogućnosti kao i stoni lični računari, ali zbog uštede na veličini obično su manje moćni dok im je pri tome cena ista ili veća. Većina hardverskih
delova za laptop i stone računare je ista, samo što je hardver za
laptope dosta manji i predviđen za prenos kao i za manju potrošnju
energije, odnosno baterije. Skoro svi laptopi imaju LCD monitor. Uz integrisanu tastaturu, često se nalazi i tačped (eng. touchpad), iako je moguće spojiti spoljašnju tastaturu i miša.
Najveći proizvođači laptopa su:
10/31/2015
Plazma televizori
Plazma ekran (engl. plasma display panel – PDP) je vrsta
plosnatog ekrana koja je tipična za plazmu TV. Naziv “plazma” dolazi od
građe svakog piksela (točke) koja je u biti fluorescentna cijev.
U stvarnosti plazma TV ima par milijuna takvih malih fluorescentnih
cijevi. Fluorescentna cijev je svjetlosni izvor u kojem se vidljiva
svjetlost dobiva na fluorescentnom sloju pobuđenim ultraljubičastim zračenjem
koje nastaje električnim izbojem u smjesi živine pare i plemenitih
plinova. Svaki piksel zapravo sadrži tri ćelije koje imaju tri različite
primarne boje i kombinacijom napona signala može se postići različita
boja koju vidimo na ekranu. Plazmu ekran ne bi trebalo miješati sa
ekranom od tekućih kristala ili LCD
(engl. liquid crystal display), koji koristi sasvim drukčiju
tehnologiju. LCD TV koristi zapravo jedno ili dva velika fluorescentna
svjetla kao pozadinsko svijetlo, koje osvijetljava crvenu, zelenu ili
plavu boju na prednjem dijelu LCD ekrana.[
Plazma TV ima vrlo svijetli ekran (1000 luksa ili više), ima širok raspon boja i proizvodi se u velikom rasponu veličina, sve do dijagonale 3.75 m. Ona nudi bolji prikaz crne boje i samim time bolji kontrast. Osim toga, plazma TV nudi bolji prikaz boja, zbog činjenice da boje dobivate “direktno iz izvora”, isijavanjem iz fluorescentnih piksela, dok recimo LCD TV ekrani dobivaju boje filtriranjem bijelog svijetla, koje je kombinacija svih boja. Crna boja kod LCD TV-a se dobiva blokiranjem bijele svijetlosti. Plazma TV koristi više snage od klasičnog TV ekrana sa staklenom katodnom cijevi ili LCD ekrana. Proizvođači najnovije generacije plazma TV procjenjuju da vijek trajanja je 100 000 radnih sati, nakon koje će boje biti upola svijetlije nego u početku, a to znači oko 27 godina sa 10 sati rada svaki dan. Plazma TV se izrađuje sa prednjim staklom koje reflektira više svijetla nego LCD ekrani. Trenutačno, zbog ekonomske isplativosti, plazma TV se izrađuje s najmanjom dijagonalom 80 cm (32 inča). [4]
Plazma TV ima vrlo svijetli ekran (1000 luksa ili više), ima širok raspon boja i proizvodi se u velikom rasponu veličina, sve do dijagonale 3.75 m. Ona nudi bolji prikaz crne boje i samim time bolji kontrast. Osim toga, plazma TV nudi bolji prikaz boja, zbog činjenice da boje dobivate “direktno iz izvora”, isijavanjem iz fluorescentnih piksela, dok recimo LCD TV ekrani dobivaju boje filtriranjem bijelog svijetla, koje je kombinacija svih boja. Crna boja kod LCD TV-a se dobiva blokiranjem bijele svijetlosti. Plazma TV koristi više snage od klasičnog TV ekrana sa staklenom katodnom cijevi ili LCD ekrana. Proizvođači najnovije generacije plazma TV procjenjuju da vijek trajanja je 100 000 radnih sati, nakon koje će boje biti upola svijetlije nego u početku, a to znači oko 27 godina sa 10 sati rada svaki dan. Plazma TV se izrađuje sa prednjim staklom koje reflektira više svijetla nego LCD ekrani. Trenutačno, zbog ekonomske isplativosti, plazma TV se izrađuje s najmanjom dijagonalom 80 cm (32 inča). [4]
Mobilni telefon
Mobilni telefon (sleng: mobitel, mobilni) je prijenosni elektronički uređaj za komuniciranje na veće ili velike udaljenosti. Glavna komunikacijska funkcija je prijenos glasa (telefon), no u novije vrijeme dodate su funkcije kao: kratke poruke (SMS), elektronička pošta, internet, te slike i video (MMS).
Mobilni telefoni se razlikuju od prijenosnih telefona, po tome što
imaju veći domet i nisu vezani uz jednu baznu stanicu. Osnovni koncepti
iza mobilne telefonije izumljeni su u Bell Labs 1947.
U pionirskoj fazi mobilne telefonije (1921 - 1945), dominirale su vojna i policijska primena. Najveća teškoća bila je izgradnja radio-predajnika koji može da funkcioniše pod ograničenjima karakterističnim za automobil u pokretu. U to vreme je mobilni telefon bio znatno većih dimenzija i trošio je mnogo energije, pa se jedino mogao smestiti u automobil, dok je džepni mobilni telefon (danas se, praktično, samo takvi i koriste) bio nezamisliv. Glavni tehnološki proboj u ovoj oblasti je uvođenje frekvencijske modulacije (FM) 1935. godine. Prvi funkcionalni mobilni sistem instaliran je za potrebe policije 1928. u Detroitu. Mada je bio jednosmeran, tj. prenos govora je bio moguć samo od centrale ka telefonu (Calling all cars, poznata je fraza iz policijskih filmova iz tog perioda), znatno je podigao efikasnost lokalne policije i ubrzo je počeo da se koristi i u ostalim velikim gradovima po Americi. Edvin Armstrong je 1935. pronašao FM i izazvao pravu revoluciju u radio-industriji, naročito u radio-difuznim sistemima. Posle toga, FM je ubrzo uveden i u mobilne komunikacije. Mobilni radio-sistemi na bazi FM-a su do 1940. potpuno potisnuli prethodnu generaciju s amplitudskom modulacijom (AM). Drugi svetski rat imao je presudan uticaj na razvoj industrijskih potencijala za masovnu proizvodnju FM radio-uređaja. Veličina, cena i pouzdanost uređaja osetno su popravljeni i od 1946. otvorili su vrata komercijalnoj fazi mobilne telefonije. Među osnovnim karakteristikama svakog telekomunikacionog kanala koji koristi radio-prenos su “centralna frekvencija” i “širina kanala” (širina frekvencijskog opsega). Kada na skali svog radio-prijemnika birate željenu stanicu, vi zapravo birate određenu centralnu frekvenciju. Širina kanala je, uprošćeno govoreći, razmak između frekvencija na kojima rade pojedine stanice.
U pionirskoj fazi mobilne telefonije (1921 - 1945), dominirale su vojna i policijska primena. Najveća teškoća bila je izgradnja radio-predajnika koji može da funkcioniše pod ograničenjima karakterističnim za automobil u pokretu. U to vreme je mobilni telefon bio znatno većih dimenzija i trošio je mnogo energije, pa se jedino mogao smestiti u automobil, dok je džepni mobilni telefon (danas se, praktično, samo takvi i koriste) bio nezamisliv. Glavni tehnološki proboj u ovoj oblasti je uvođenje frekvencijske modulacije (FM) 1935. godine. Prvi funkcionalni mobilni sistem instaliran je za potrebe policije 1928. u Detroitu. Mada je bio jednosmeran, tj. prenos govora je bio moguć samo od centrale ka telefonu (Calling all cars, poznata je fraza iz policijskih filmova iz tog perioda), znatno je podigao efikasnost lokalne policije i ubrzo je počeo da se koristi i u ostalim velikim gradovima po Americi. Edvin Armstrong je 1935. pronašao FM i izazvao pravu revoluciju u radio-industriji, naročito u radio-difuznim sistemima. Posle toga, FM je ubrzo uveden i u mobilne komunikacije. Mobilni radio-sistemi na bazi FM-a su do 1940. potpuno potisnuli prethodnu generaciju s amplitudskom modulacijom (AM). Drugi svetski rat imao je presudan uticaj na razvoj industrijskih potencijala za masovnu proizvodnju FM radio-uređaja. Veličina, cena i pouzdanost uređaja osetno su popravljeni i od 1946. otvorili su vrata komercijalnoj fazi mobilne telefonije. Među osnovnim karakteristikama svakog telekomunikacionog kanala koji koristi radio-prenos su “centralna frekvencija” i “širina kanala” (širina frekvencijskog opsega). Kada na skali svog radio-prijemnika birate željenu stanicu, vi zapravo birate određenu centralnu frekvenciju. Širina kanala je, uprošćeno govoreći, razmak između frekvencija na kojima rade pojedine stanice.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)